Detalji
Učini li se svojevrsna inventura 20. stoljeća i rekapitulacija postignuća u životu stanovnika otoka Paga, vrlo se lako može uočiti vremenska razdjelnica koja to stoljeće dijeli na dva bitno različita razdoblja.
Ta je razdjelnica u 1945. godini, u vremenu okončanja 2. svjetskog rata, kada je formirana tzv. druga Jugoslavija i kada je uspostavljen socijalizam kao novi društveni i ekonomski sustav.
Sve ono što se događalo poslije te godine pa do početka 90-ih godina 20. stoljeća - kada je povijesni tijek obilježen novim krupnim društvenim promjenama (raspadom Jugoslavije kao državne zajednice, osamostaljenjem Hrvatske, raskidom s dotadašnjim društvenim sustavom) - neusporedivo je s onime što je obilježilo vrijeme prije 2. svjetskog rata, dakle prvu polovicu 20. stoljeća, a i ranije razdoblje.
Vrijeme prije spomenutog rata, najjednostavnije rečeno, bilo je razdoblje teškoga siromaštva velikog broja otočana usprkos potencijalima koji su postojali u gospodarstvenim resursima otoka, poglavito u vinogradarstvu, ovčarstvu, ribarstvu, proizvodnji soli pa i u nekim oblicima kućnih radinosti, primjerice u čipkarstvu i turizmu. Tzv. proizvodne snage bile su uglavnom nerazvijene, a od onoga što se u svakoj od tih oblasti uspijevalo proizvesti najviše koristi imali su oni koji su glavne gospodarstvene kapacitete držali u svojim rukama, a uz njih još trgovci i posrednici. Široki slojevi radnika, težaka, seljaka, ribara, od toga su imali malo koristi...
Prekretnica je dakle došla s mostom - o tome u knjizi Ive Palčića...
