Detalji
Knjiga iznosi primjer preobrazbe malog feudalnog grada u moderan grad građanskog doba, koji u svega pedeset godina izrasta iz srednjovjekovnog municipija u važno trgovište i vodeću luku Ugarske i Hrvatske. Do druge polovice osamnaestoga stoljeća Rijeka je bila provincijski gradić koji se ni po čemu bitnom nije razlikovao od ostalih primorskih gradića.
Rušenjem gradskih zidina i zatrpavanjem rovova (1780.) počinje se bitno mijenjati način života. Ujedno počinju rasti ambicije države (Ugarske) s gradom i lukom, koji su u hrvatskim i sredozemnim razmjerima (pored Trsta, Odese i drugih važnih luka) jedan od najboljih primjera nagloga gospodarskog i društvenog razvoja u bitnoj mjeri povezanog s pogodnim prometnim položajem i razvojem tehnologije.
Razvojni put modernizacije počinje planovima za izgradnju velike nove luke pred gradom i planovima za izgradnju prometnica (modernizacija Karoline, izgradnja Lujzijane i prvi planovi za izgradnju željeznice). Taj se tijek rane modernizacije završava 1830.-ih pojavom parnih strojeva (tvornica papira Smith & Meynier 1833.) i parobroda (1837.).
Knjiga s monografskim ambicijama plod je istraživanja brojnih hrvatskih povjesničara koji su na osnovu izvorne arhivske i muzejske građe iz Rijeke, Zagreba, Budimpešte, Beča i Trsta iznijeli razvoj gospodarskih i društvenih tokova, te nastajanje neke od bitnih gospodarskih i društvenih institucija građanskog doba. U to su se doba počele razvijati prve “prave” tvornice i poduzeća, osnivaju se tiskare, javne knjižnice, razvija se moderni kazališni život, te se postavljaju zasade općeg obrazovanja i osnivaju prve stručne – trgovačke i pomorske škole.
Knjiga je opsežno ilustrirana, a veći je dio objavljenih ilustracija, uglavnom iz hrvatskih i europskih muzeja i arhiva, dosad bio gotovo posve nepoznat.